FESTIVAL EVROPSKOG FILMA EURONS FILM - pilot
verzija 1997
 |
Pilot verzija Festivala evropskog filma EUROFILM
održana je u Novom Sadu u Kulturnom centru Novog Sada od 26.
juna do 3. jula 1997, u vidu promocije evropskih filmova koje
očekuje prikazivanje u
bioskopima. Bio je
to plod ideja o neophodnosti aktivnije promocije evropskog
filma, nastalih u saradnji Kulturnog centra i filmskih
distributera "Metro film", "Tuck" i "Mirius Tuck", uz
generalnu podršku “Pall Mall”-a i “Air
France”-a. Festival je istovremeno održan i u
Beogradu.
Festival EUROFILM 97 u Novom Sadu je
otvorio reditelj Želimir
Žilnik. |
Za Festival EUROFILM 97. formiran je
žiri: - Marijana
Prpa-Fink, glumica i asistent na Akademiji umetnosti u Novom
Sadu - Vladimir
Crnjanski, kritičar - Deak
Ferenc, književnik i scenarista
Na svečanom završetku Festivala u Gradskoj kući, žiri je
dodelio priznanja filmovima: - "Apartman /
L' Appartment" (Francuska) reditelj Gilles
Mimouni - "Kradljivci
/ Les Voleurs" (Francuska) reditelj Andre
Teshine - "Kolja /
Kolya" (Češka) reditelj Jan Sverak
Želimiru Žilniku, čija je retrospektiva od 30 filmova
prikazana kao prateći program povodom 30-godišnjice rada na filmu,
Festival je dodelio priznanje za doprinos evropskom filmu i filmskoj
umetnosti uopšte.
Tada je postignut i generalni dogovor, "javno-tajna zavera"
filmskih radnika i filmofila da treba sve učiniti kako bi EUROFILM
trajno zaživeo, čemu će svako na svoj način dati svoj doprinos. Već
tada je postajalo jasno da je Novi Sad, značajan centar kulture, sa
kulturnim potencijalom, tradicijama, multikulturalnošću,
multietničnošću i tolerancijom, više nego pogodno tlo za trajno
utemeljenje Festivala evropskog
filma. Zato je
inicirano ime Festivala: EURONS FILM, sa širom i potencijalno
razvojnijom koncepcijom od tog
pilot-izdanja.
EURONS
FILM 2001 – nulta opcija
Po završetku prvog pilot Festivala evropskog filma EUROFILM
97, u redakciji, krugu filmofila, studenata Akademije umetnosti i
filmskih radnika koji uspešno sarađuju sa filmskim programom
Kulturnog centra, iluminirale su mnoge ideje o usavršavanju forme i
sadržaja. Tokom sledećih teških godina, iz poznatih razloga
(sankcije, bombardovanje Jugoslavije, i sl.), Festival nije bilo
moguće realizovati. Poštovaoci evropskog filma i ideja o autentčnom
filmskom festivalu kao prazniku evropskog filma, ostali su u vezi,
razmenjivali ideje i disktutovili ih. A broj filmskih distributera i
drugih filmskih fondova i teka, stranih kulturnih centara, ambasada
i dobronamernika koji su želeli da pomognu festival uz saradnju sa
filmskim programom KCNS kao stožerom Festivala, znatno se
uvećao. Konačno,
2001, to je ovaplodilo nultu festivalsku opciju pažljivo osmišljene
naoko jednostavne forme i sadržaja, koja je po širini dosega
sadržajima donekle morala premostiti vremensku razliku teških
godina međunarodne izolacije Jugoslavije, a biti istovremeno
specifičan kontrolisan eksperiment, čije parametre i kulturološke
etalone njegovi tvorci budno I stručno
prate. Festival je
realizovan u Letnjem kafe-bioskopu “Porta” i salama Kulturnog centra
Novog Sada od 31. agusta do 8. septembra
2001. Svečano
otvaranje bilo je predviđeno za 31. avgust 2001. u Letnjem bioskopu,
ali je, zbog vremenske nepogode koja je zadesila Novi Sad i okolinu
neposredno pre početka Festivala, pomereno i održano u velikoj Sali
Kulturnog centra Novog Sada. Nevreme je pratilo Festival i tokom
narednih nekoliko dana, što je omelo normalno i redovno odvijanje
festivalskih programa u predviđenim terminima, ali je sadržaj u
potpunosti realizovan.
Na otvaranju, govorili su:
 |
Robert Kolar, ministar kulture u Gradskoj
vladi:
“(…) Ono što sam upravo video na Festivalu, na starim
filmskim snimcima Novog Sada, uz sve što se nakon demokratskih
promena organizovano čini na poboljšanju saradnje sa Evropom,
još jednom me je uverilo da je Novi Sad oduvek bio i da će
uvek biti pravi evropski grad i da je stoga prirodno što se
Festival evropskog filma u Jugoslaviji začeo baš u Novom Sadu.
Organizatorima i idejnim tvorcima želim uspeh u realizaciji
ovog i svih narednih Festivala evropskog filma, koji moraju
postati tradicija.
(…)” |
 |
Mr Mirjana Markovinović, direktor Kulturnog centra
Novog Sada:
“Ideja o Festivalu evropskog filma ima duboke korene u
filmskom programu Kulturnog centra, u redakciji i među
uglednim filmskim radnicima koje taj program okuplja.
(…) Težnja organizatora i kreatora Festivala jeste da se
gledaoci tokom njegovog trajanja - ali i pre i posle, -
osećaju kao učesnici i obratno. Svi koji su ga kreirali,
organizovali i pomogli ovu njegovu nultu opciju, žele da njime
daju doprinos animirajući opciju kretanja ka svekolikom dobru.
(…)” |
 |
Đorđe Kaćanski, odgovorni urednik filmskog programa
Kulturnog centra Novog Sada i
Festivala:
EURONS FILM 2001. prirodno je nastao kao suštastvena
potreba: reafirmacije uspešnih filmova i manifestacija u
domenu međunarodne kulturne razmene i saradnje; promocije
novih tendencija i vrsta stvaralaštva u sferi pokretnih
zvučnih slika koje su se u međuvremenu dokazale kao životne;
diskusija o viđenim filmovima i njihovim akterima; promocija
svekolikih aktuelnosti u evropskom filmu i naših stremljenja u
svemu tome; upoznavanja novih evropskih filmova; promocije
nove i vredne filmske literature; sećanje na korene istinskog
proevropskog filmskog stvaralaštva na našem podneblju,
itd. |
Sve u svemu, EURONS FILM je praznik dobrog
evropskog filma svih vrsta i žanrova, ali ne i njegov sudija. To je
dalekosežni projekat bez ispraznog glamuroznog filmskog taloga, koji
filmu treba da daje više od bezličnog, bučnog i patiniranog
festival-katalizatora, jer teži da nesebično stimuliše razvoj sveta
pokretnih slika, a ne da bude autistično okrenut
sebi Nije nikako
neskromno reći da smo, pokrećući Festival evropskog filma
EURONS FILM,
svi zajedno utemeljili jedan od potencijalno najrazvojnijih životnih
projekata u oblasti kulture u regiji. Sudeći po energiji i duhovnom
potencijalu koju su uložilia tvorci i pomagači festival-prvenca (uz
oponente koji su se, na sreću, brzo pojavili - i time indirektno a
nedvosmisleno potvrdili da smo učinili nešto odista važno i
valjano), razloga za njegov razvoj i dugi život ima na pretek.
Evropski film je, stoga, na zaista plodnom vojvođanskom tlu pronašao
svoj kutak, bolje rečeno, Novi Sad ili nove filmske sadove u kojima
ima uslova da se razvija i miriše sve evropsko filmsko
cveće.
 |
Vera Vlajić, majstor animiranog filma, dobitnik
velikog broja značajnih nagrada na domaćim i svetskim filmskim
festivalima, predočila je prisutnima svoju veliku radost jer
se na našem podneblju napokon otvorio specifičan "rezervat"
evropskog filma, koji budi nadu duha za kreativno i
svrsishodno iskazivanje različitosti evropskih kultura, i
autentičnog u globalnom. Uz želju da Festival evropskog filma
EURONS
FILM dugo poživi i da se, brižljivo negujući i afimiršući
programsku otvorenost i iventivnost koja ne poznaje neprirodne
granice, razvija u interesu filmske kulture I umetnosti,
odnosno, filmskih radnika različitih profila, brojnih
filmofila i građana, Vera Vlajić je proglasila Festival
EURONS
FILM 2001 - NULTA OPCIJA
otvorenim. | Na otvaranju,
prikazan je film BELA LICA / WHITE FACES, reditelja Gabora
Pintera,
 |
Italija / Mađarska / Velika Britanija 1993,
Dokumentarni film, Color, super 16 mm, 60 min. Scenario,
režija i produkcija: Gabor Pinter / Pinter Film, Producent:
Gil Rossellini. - Nagrada Festivala u Čikagu; Nagrada RAI na
filmskom festivalu u Veneciji; Grand prix "Golden Gate"
festivala u San Francisku; Prikazan u Muzeju modernih
umetnosti u Njujorku, itd
Projekciji je prisustvovao reditelj filma, Gabor
Pinter. | |